Povijest lančarstva u Samoboru

Izrada predmeta od bilo kojeg materijala ne počinje u radionicama ili tvornicama, već započinje mnogo ranije, na "izvoru" tog materijala. U lančarstvu, konkretno, započinje u rudnicima.

U prošlosti, samoborska je okolica obilovala naslagama bakrene i željezne rude, kositra, olovnog sjajnika i sadre. Eksploatacija rude, prema tradiciji, u našim krajevima datira od rimskoga vremena, a potkraj XV. st. spominje se mjesto Rovi (današnje Rude).

Vlasnici rudokopa bakra i željeza u Rudama stoljećima su bili vlasnici feudalnoga grada Samobora (Stari grad). Radi velike eksploatacije bakrene i željezne rude, koja se izvozila diljem Europe i Bliskog istoka, i trgovište Samobor posredno je imalo koristi. Tu su se razvili obrti za obradu željeza, bakra i kositra. U Gornjem kraju na Hamoru spominje se bakrana u kojoj se kovao bakar, kasnije prerađivan za kotlove, zdjele, oplate za krovove, pehare, kotliće i sl.

U grupu obrtnika za izradu željeznih predmeta spadaju i kovači, kovači lanaca i bravari. Iz njihovih su radionica izišle: ograde balkona samoborske Gradske vijećnice, Livadićeva dvorca, vratašca crkvenih svetohraništa, razni okovi, brave, ključevi, lanci, klinovi, čavli i dr.

Već od XVI. st. u Zagrebu se spominje ceh obrtnika metalske struke. Cehovska pravila dobili su od kralja Ludovika 1521., a od obrtnika navode se: kovači, špoljari, čavlari, lančari i bravari. Ta je grupa obrtnika nazivana cestarima, jer su im radionice bile smještene uz cestu (usluge potkivanja, okovi kola, lanci i sl.).
U starim popisima obrtnika spominju se: kovači, rudarski kovači, kovači u kladivima, brodski kovači, kovači lanaca i kovači sidara. U Zagrebu se 1862. spominju samo dva obrtnika kovača lanaca.
Po imovinskom statusu ovaj je obrt ubrajan u srednje.

U prošlosti je u Samoboru bilo i kovača lanaca koji su izrađivali lance iz domaćega željeza. Na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi priređenoj 1864. u Zagrebu, tadašnji vlasnik Ruda, Josip Vagner izlagao je razne rudokopne predmete i ljevano i prosto željezo.

Od 1880. do 1922. u Samoboru je radila tvornica lanaca Andrije Nagode. S radom je prestala smrću vlasnika, no obnovljena je iste godine. Novi vlasnik Milan Pavlica uredio je staru tvornicu te proizvodio lance do 1929., kada ju je preuzeo Matija Ulle.

Pedesetih godina XX. st. radila je i radionica lanaca Posarić. U toj je radionici izučio zanat i osnivač današnje tvrtke Franjo Kupres. Kako se znanje i obrti prenose s generacije na generaciju, obrt lančarstva nakon oca uspješno nastavlja i druga generacija.